Ivan Meštrović (1883. – 1962.), svjetski poznati umjetnik, potječe iz Otavica kraj Drniša. Iako je rođen u Vrpolju u Slavoniji, većinu djetinjstva proveo je u svom zavičaju u drniškom kraju. Njegov rad i neizmjerni talent razlog su što ga se danas smatra jednim od najvećih kipara 20. stoljeća. Umro je 1962. godine u SAD-u, a prema svojoj želji, pokopan je u Crkvi Presvetog Otkupitelja, u kojoj je grobnica obitelji Meštrović, u Ružiću kod Otavica. Brojna njegova djela nadahnuta su tradicijom zavičaja, a neka od njih nalaze se upravo u Drnišu.
Krsto Odak (1888. – 1965.), hrvatski skladatelj i glazbeni pedagog, potječe iz Siverića pokraj Drniša. Njegova djela sadrže elemente folklornih obilježja, a između ostalog skladao je i sakralnu glazbu. U njegovom raznolikom opusu su orkestralna, klavirska, glazbeno-scenska i vokalna djela.
Jakov Gotovac (1895. – 1982.), veliki hrvatski operni skladatelj i dirigent, vuče obiteljske korijene iz sela Vinovo, sa šireg drniškog prostora. Najpoznatija djela Jakova Gotovca su komična pučka opera Ero s onoga svijeta, zborska skladba temeljena na narodnom obredu Koleda i Simfonijsko kolo.
Josip Kosor (1876. – 1961.) rođen je u Trbounju pored Drniša. Vrhunac svog stvaranja postigao je dramskim djelima, a pisao je i realistične pripovijetke, poeziju i romane.
Fra Karlo Kosor (1914. – 1982.), filolog, vjerski i povijesni pisac, rođen je u Trbounju kraj Drniša. Bavio se znanstvenim radom na području filologije i jezikoslovlja, a autor je i brojnih djela s povijesnom i vjerskom tematikom. Kao franjevac djelovao je između ostalog i kao profesor i ravnatelj gimnazije u Sinju, te prefekt studija i ravnatelj sjemeništa u Provinciji Presvetog otkupitelja. Autor je i brojnih izdanja povijesne tematike, u kojima je obrađivao i povijest drniškog kraja: Drniška krajina za turskoga vladanja, Drniš pod Venecijom, Drniš u ogledalu tiska za hrvatskog narodnog preporoda u Dalmaciji, Drniška krajina između dva svjetska rata i druga.
Božidar Adžija (1890. – 1941.) bio je doktor prava, pravnik i publicist zaokupljen temom o slobodi i jedinstvu južnoslavenskih naroda. Pripadao je intelektualnom krugu komunističkog pokreta, a zbog svojih političkih uvjerenja strijeljan je 1941.godine.
Nikola Adžija (1875.- 1972.), političar i kulturni djelatnik, bio je dugogodišnji načelnik drniške općine. Sudjelovao je u osnivanju Hrvatskog sokola i Hrvatskog radničkog društva, a upamćen je i po podršci koju je pružio mladom umjetniku Ivanu Meštroviću, omogućivši mu nastavak školovanja u Splitu. Djela koje mu je u znak zahvalnosti osobno poklonio Meštrović, kao i svoju imovinu, oporučno je ostavio gradu Drnišu. Danas je kuća Nikole Adžije prostor Gradskog muzeja Drniš.
Ivan Aralica (1930.), hrvatski književnik, političar i akademik, rođen je u Promini, a jedan je od najznačajnijih proznih pisaca druge polovice 20. st. Autor je brojnih romana, a prema njegovu romanu „Okvir za mržnju“ 1998. god. snimljen je i nagrađivani igrani film „Život sa stricem“, za koji je bio i ko-scenarist.
Stojko Vranković (1964.), hrvatski košarkaški reprezentativac, poznat i pod nadimkom Drniški orao. Igrao je za KK Zadar, Aris (Solun), Boston Celtics, Panathinaikos (Atena), Minnesota Timberwolves, LA Clippers i Fortitudo Bologna. Na Olimpijskim igrama 1988. godine u Seulu i 1992. godine u Barceloni osvojio je srebrne medalje. Sa Europskih prvenstava 1989. godine nosi zlatnu, a 1987., 1993. i 1995. godine brončanu medalju kao i sa Svjetskih prvenstava 1986. i 1994. godine.
